Čovjek je po svojoj prirodi predisponiran da bude član grupe: obitelj, prijatelji, sportski klub, radno okruženje…, a opstanak i preživljavanje ovise o odnosima sa drugima. Osnovne ljudske potrebe su za individualnošću i za pripadanjem u grupi.
Uključivanje u dnevni boravak pomaže osobama u resocijalizaciji te bihevioralnoj aktivaciji korisnika. Uz redovite dolaske tri puta tjedno, korisnici imaju i nagradne vikend aktivnosti. Tijekom tjednih susreta tim koji se sastoji od psihijatra, psihologa, kineziologa te medicinskih tehničara osmišljava program temeljen na postavkama kognitivno bihevioralne terapije, metakognitivnog treninga, terapije prihvaćanja i posvećenosti te art terapije uz radno okupacijske aktivnosti.
U psihoterapijskom dijelu radi se trening socijalnih vještina, učenje o emocijama, prepoznavanje reakcija ljudi oko sebe, razvijanje kognitivne fleksibilnosti, razlikovanje zdravih i nezdravih obrazaca ponašanja, učenje tehnika prihvaćanja, prepoznavanja poteškoća kod sebe, odvajanja od neugodnih misli, osvještavanja vrijednosti, određivanje ciljeva, vježbanje opuštanja i usredotočene svjesnosti( mindfulnessa).
Radno okupacijske aktivnosti se sastoje od učenja i uvježbavanja vještina bitnih za svakodnevni život, održavanje osobne higijene, učenje osnovnih kućanskih poslova nužnih za samozbrinjavanje ( pranje suđa, peglanje i pospremanje odjeće, postavljanje stola, planiranje i priprema jednostavnih obroka, odlazaka u kupnju, učenje pravila zdrave prehrane). Uz to jednom tjedno se uči ispravno provođenje vježbi te vježba.
Nagradni vikend izlasci se sastoje od izlaska u kino, teretanu, šetnju ili odlaska na izlet. Svakom korisniku se pristupa individualno kroz redovito praćenje napretka. Kroz grupne aktivnosti omogućena im je dodatna socijalizacija, učenje životnih vještina, kontinuiran rad sa stručnjacima te primjena i kontrola farmakoterapije.
Održava se i redovit kontakt s obiteljima te praćenje napretka korisnika u njihovoj životnoj sredini. Kvaliteta života prema mišljenju pacijenata obuhvaća: odsutnost utjecaja stigme u svakodnevnom životu, odsustvo ponovne pojave bolesti posebno halucinacija, deluzija i kontakta sa stvarnošću. Iz iskustva znamo da lijekovi ne osiguravaju 100%, te da neće sve osobe isto reagirati na farmakoterapiju.
- 70-90% oboljelih od shizofrenije ima dobar odgovor na antipsihotične lijekove
- 70 % ako prestane uzimati lijek imat će recidiv
- 40% oboljelih doživjet će recidiv uz redovito uzimanje lijekova
- 75% će prestati uzimati lijekove tijekom razdoblja od 18 mj
Prethodno navedene brojke dovele su nas do zabrinjavajućih rezultata, zbog kojih smo osmislili
program DNEVNOG BORAVKA.
Da bi se postigli očekivani rezultati oporavka od psihičke bolesti važan je multidisciplinarni, multisektorski i biopsihosocijalni pristup da bi se stvorila smislena I kontinuirana povezanost službi i usluga u zajednici koje zajedničkom suradnjom doprinose oporavku od psihičke bolesti.
U dnevnom boravku UP korisnici dolaze 3-4 puta tjedno od 09-13, te imaju posebno isplaniran svaki dolazak u koji je uključena
- grupna psihoterapija
- radno-okupacijska terapija
- samostalno pripremanje obroka
- edukacija o bolesti
- trening socijalnih vještina
- Rad sa obitelji
- Korekcija terapije i aplikacija terapije
- Izlasci u grad, izleti, teretana…
